Pružamo pravnu pomoć i zastupanje uz individualan pristup svakom klijentu — stručno, povjerljivo i pouzdano, štiteći Vaša prava i interese u svakom koraku postupka.
O uredu
Odvjetnički ured Tomislav Golomejić sa sjedištem u Zagrebu pruža pravnu pomoć fizičkim i pravnim osobama u širokom spektru pravnih područja, s naglaskom na građansko i obiteljsko pravo, pravo društava te sastavljanje ugovora.
Uz stručno vođenje predmeta jednako nam je važno i da se klijent u svakom trenutku dobro snalazi u vlastitom slučaju. Zato pojašnjavamo svaki korak postupka i redovito Vas izvještavamo o tome što je učinjeno i što slijedi.
Svakom predmetu pristupamo temeljito i odgovorno — pažljivo analiziramo činjenično i pravno stanje te predlažemo rješenje koje je za klijenta najpovoljnije, bilo mirnim putem, bilo zastupanjem pred sudovima i drugim tijelima.
O meni
Diplomirao sam na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine. Radno iskustvo stjecao sam u javnom bilježništvu i odvjetništvu, radeći na zemljišnoknjižnim, nasljednim, ugovornim i trgovačkim predmetima, a 2023. godine upisan sam u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore.
Samostalni odvjetnički ured u Zagrebu otvorio sam 2024. godine. Uz hrvatski, pravnu pomoć klijentima pružam i na engleskom jeziku — položio sam međunarodni ispit iz pravnog engleskog TOLES Higher (Test of Legal English Skills).
Područja rada
Pružamo pravne savjete, sastavljamo isprave i podneske te zastupamo stranke pred sudovima, javnim bilježnicima i tijelima državne uprave. Odaberite pojedino područje i pročitajte kratki članak o njemu.
Građansko pravo najšire je područje našeg rada — bavimo se svime što u njega spada, a osobito sljedećim granama:
Zastupamo stranke u parničnim i izvanparničnim postupcima te sastavljamo sve vrste isprava i podnesaka. Odaberite pojedinu granu u nastavku i pročitajte kratki članak o njoj.
Sređivanje zemljišnoknjižnog stanja, upisi prava vlasništva i drugih stvarnih prava, brisanje tereta, etažiranje te pravna sigurnost pri kupoprodaji nekretnina.
Zemljišne knjige javne su knjige u koje se upisuju nekretnine i stvarna prava na njima. Smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava stanje nekretnine, pa onaj tko postupa s povjerenjem u nju uživa pravnu zaštitu — dok prava koja nisu upisana tu zaštitu u pravilu nemaju.
Zakon o zemljišnim knjigama razlikuje tri vrste upisa: uknjižbu (bezuvjetan upis prava), predbilježbu (uvjetovan upis koji se naknadno opravdava) i zabilježbu (upis činjenica važnih za nekretninu, primjerice spora, ovrhe ili prvenstvenog reda).
Prije svake kupoprodaje nužno je provjeriti vlasništvo, terete i zabilježbe u zemljišnoj knjizi, usporediti zemljišnoknjižno stanje s katastrom i stvarnim posjedom te ispravno urediti isprave za upis. Time se izbjegavaju sporovi koji mogu trajati godinama.
Sastavljanje i analiza ugovora, raskidi ugovora, naknada imovinske i neimovinske štete te zastupanje u sporovima iz ugovornih i izvanugovornih odnosa.
Ugovor nastaje suglasnošću volja ugovornih strana o bitnim sastojcima. Za većinu ugovora nije propisan poseban oblik, no za pojedine jest — primjerice, ugovori kojima se prenosi vlasništvo nekretnine moraju biti sklopljeni u pisanom obliku, inače ne proizvode pravne učinke.
Tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi. Imovinska šteta obuhvaća stvarnu štetu i izmaklu korist, a neimovinska se dosuđuje zbog povrede prava osobnosti — tjelesnog i duševnog zdravlja, ugleda, časti ili privatnosti.
Zastara je protek zakonom određenog vremena nakon kojega dužnik može uskratiti ispunjenje obveze. Samo pravo time ne prestaje postojati, ali se više ne može prisilno ostvariti — pod uvjetom da dužnik istakne prigovor zastare. Sud na zastaru ne pazi po službenoj dužnosti, već isključivo na prigovor stranke.
Opći zastarni rok iznosi pet godina. Tražbine iz trgovačkih ugovora i povremene tražbine (najamnina, kamate) zastarijevaju za tri godine. Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od saznanja za štetu i počinitelja, a u svakom slučaju za pet godina od nastanka štete. Tražbine utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom zastarijevaju tek za deset godina.
Zastara se prekida kada dužnik prizna dug ili kada vjerovnik podnese tužbu — nakon prekida zastara počinje teći iznova. Važno je znati da sama opomena ili požurnica dužniku ne prekida zastaru, pa je pravodobno pokretanje postupka ključno za očuvanje prava.
Sastavljanje svih vrsta ugovora — kupoprodaje, darovanja, najma i zakupa, doživotnog i dosmrtnog uzdržavanja — te jednostranih pravnih poslova poput oporuka, punomoći i očitovanja volje.
Za valjanost pojedinih pravnih poslova zakon propisuje poseban oblik: pisani oblik, javnobilježničku ovjeru potpisa, solemnizaciju ili javnobilježnički akt. Primjerice, za upis vlasništva u zemljišne knjige potpis prodavatelja na kupoprodajnom ugovoru mora biti ovjeren kod javnog bilježnika.
Ova dva ugovora često se miješaju, a razlika je bitna: kod ugovora o doživotnom uzdržavanju imovina prelazi na davatelja uzdržavanja tek u trenutku smrti primatelja, dok kod dosmrtnog uzdržavanja prelazi odmah, još za života primatelja. Oba ugovora moraju biti solemnizirana ili sastavljena kao javnobilježnički akt, a zbog dalekosežnih posljedica nužan je oprez i neovisan pravni savjet.
Punomoć može biti opća ili posebna, izdana za točno određeni posao. Za poslove za koje je propisan poseban oblik i punomoć mora biti u tom obliku — primjerice ovjerena kod javnog bilježnika. Precizno određen opseg punomoći štiti i opunomoćitelja i treće osobe.
Zaštita prava vlasništva i posjeda, suvlasnički odnosi i razvrgnuće suvlasništva, služnosti, stvarni tereti i založno pravo.
Vlasništvo je najšire pravo na stvari. Kada stvar pripada dvjema ili više osoba, riječ je o suvlasništvu — svaki suvlasnik ima pravo tražiti razvrgnuće, koje se provodi fizičkom diobom, isplatom ili prodajom stvari, sporazumno ili u sudskom postupku.
Vlasništvo se, osim pravnim poslom i nasljeđivanjem, može steći i dosjelošću — neprekidnim samostalnim posjedom kroz zakonom određeno vrijeme. Za nekretnine je u pravilu potrebno deset godina zakonitog, istinitog i poštenog posjeda, odnosno dvadeset godina poštenog posjeda.
Služnosti su ograničena stvarna prava na tuđoj stvari — najčešće pravo puta ili pravo provoza preko susjednog zemljišta. Osnivaju se pravnim poslom, odlukom suda ili dosjelošću, a za punu zaštitu uputno ih je upisati u zemljišne knjige.
Zastupanje u ostavinskim postupcima, sastavljanje oporuka i nasljednopravnih ugovora, zaštita nužnog dijela te sporovi proizašli iz nasljeđivanja.
Zakon o nasljeđivanju priznaje više oblika oporuke: vlastoručnu, koju je oporučitelj u cijelosti sam napisao i potpisao; pisanu oporuku pred dva svjedoka; te javnu oporuku, koja se sastavlja pred javnim bilježnikom, sucem ili drugim ovlaštenim tijelom. U izvanrednim okolnostima dopuštena je i usmena oporuka pred dva svjedoka, no ona prestaje vrijediti protekom 30 dana od prestanka tih okolnosti. Nedostaci u obliku mogu dovesti do nevaljanosti oporuke, pa ju je uputno sastaviti uz stručnu pomoć.
Oporučitelj svojom imovinom raspolaže slobodno, ali uz ograničenje nužnog dijela: potomci, posvojenici i bračni drug imaju pravo na polovicu, a roditelji i ostali predci na trećinu dijela koji bi im pripao prema zakonskom redu nasljeđivanja.
Nasljedstvo se stječe već u trenutku smrti ostavitelja, a ostavinski postupak u pravilu provodi javni bilježnik kao povjerenik suda. Nasljednik se nasljedstva može i odreći do okončanja postupka — što je važno kada su dugovi ostavine veći od imovine.
Prisilna naplata tražbina, zastupanje ovrhovoditelja i ovršenika, pravni lijekovi u ovrsi te postupci osiguranja.
Ovrha se pokreće na temelju ovršne isprave (pravomoćna presuda, sudska nagodba, javnobilježnički akt) ili vjerodostojne isprave (račun, izvadak iz poslovnih knjiga). O vrsti isprave ovisi i put ovrhe — putem suda ili javnog bilježnika.
Kada tražbina proizlazi iz računa, izvatka iz poslovnih knjiga ili druge vjerodostojne isprave, vjerovnik ne mora prethodno voditi parnicu — rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave donosi javni bilježnik. Podnese li ovršenik u roku od osam dana obrazloženi prigovor, postupak se u pobijanom dijelu nastavlja pred sudom kao parnica; ne podnese li ga, rješenje postaje pravomoćno i ovršno te se naplata najčešće provodi na novčanim sredstvima putem Financijske agencije.
Ovrha na novčanim sredstvima provodi se putem Financijske agencije, izravno na računima ovršenika. Zakon dio primanja izuzima od ovrhe radi zaštite egzistencije, a ovršenik za izuzeta primanja može otvoriti poseban zaštićeni račun.
Protiv rješenja o ovrsi ovršenik može podnijeti žalbu odnosno prigovor, no rokovi su vrlo kratki — u pravilu osam dana. Zato je bitno reagirati odmah po primitku rješenja, kako se ne bi izgubila mogućnost obrane.
Razvod braka, roditeljska skrb i uzdržavanje, podjela bračne stečevine i bračni ugovori — uz posebnu pažnju i diskreciju koju ovi postupci zahtijevaju.
Brak se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca pred matičarem, u građanskom obliku, ili u vjerskom obliku s učincima građanskog braka. Za sklapanje braka potrebne su punoljetnost i poslovna sposobnost, a zakon određuje i zapreke zbog kojih brak nije valjan — poput postojanja ranijeg braka ili bliskog srodstva. Imovinske odnose budući bračni drugovi mogu unaprijed urediti bračnim ugovorom.
Bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice — na njoj su suvlasnici u jednakim dijelovima, ako bračnim ugovorom nisu drukčije odredili. Vlastita imovina, stečena prije braka ili darovanjem i nasljeđivanjem, ostaje svakome zasebno.
Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu prije pokretanja razvoda sudjeluju u obveznom savjetovanju, a sporazumni razvod pretpostavlja plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi kojim se uređuju stanovanje djeteta, osobni odnosi s roditeljima i uzdržavanje.
Skrbništvo je oblik zaštite djece bez roditeljske skrbi te odraslih osoba koje su u pojedinim ili svim poslovima lišene poslovne sposobnosti. Skrbnika imenuje nadležno tijelo socijalne skrbi, a skrbnik je dužan savjesno se brinuti o osobi, pravima i interesima štićenika te za važnije odluke pribaviti odobrenje tijela koje ga je imenovalo. U tim postupcima zastupamo i članove obitelji i osobe o čijim se pravima odlučuje.
Osnivanje trgovačkih društava, izmjene društvenih ugovora i statuta, prijenosi poslovnih udjela, upisi promjena u sudski registar te korporativno savjetovanje.
Najčešći oblik u praksi je društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), s temeljnim kapitalom od najmanje 2.500,00 eura, dok se jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) osniva već s 1,00 eurom kapitala. Osnivački akt — društveni ugovor ili izjava o osnivanju — sastavlja se u pravilu kod javnog bilježnika, a društvo je moguće osnovati i na daljinu, elektroničkim putem preko sustava START.
Društvo nastaje tek upisom u sudski registar koji vodi trgovački sud — upis ima konstitutivni učinak. U registar se upisuju i sve kasnije promjene tvrtke, sjedišta, djelatnosti, članova uprave ili prijenosi poslovnih udjela, za koje je u pravilu potrebna javnobilježnička isprava. Pripremamo svu potrebnu dokumentaciju i zastupamo klijente u registarskim postupcima.
Za obveze društva odgovara društvo svojom imovinom — članovi u pravilu ne odgovaraju osobno, osim u iznimnim slučajevima zlouporabe. Članovi uprave dužni su poslove voditi pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i mogu osobno odgovarati za štetu prouzročenu povredom te dužnosti.
Navedeni članci općenite su naravi i ne predstavljaju pravni savjet. Za savjet o Vašem konkretnom slučaju slobodno nam se obratite.
Načela rada
Kontinuirano pratimo zakonodavne promjene i sudsku praksu kako bismo klijentima pružili točan i aktualan pravni savjet.
Interes klijenta uvijek je na prvom mjestu — svaki predmet vodimo kao da je jedini.
Već na prvom sastanku jasno predočavamo mogućnosti, rizike i troškove postupka, u skladu s Odvjetničkom tarifom.
Gdje se nalazimo
Ured se nalazi na Aveniji Dubrava 47, na katu poslovnog centra Epicentar, u samom središtu zagrebačke Dubrave.
Do nas jednostavno stižete tramvajem ili autobusom — stanice se nalaze neposredno uz zgradu — a parking je dostupan uz aveniju i iza centra. Ulaz u ured označen je pločom ureda na ulazu u Epicentar.
Kontakt
Javite nam se telefonom, e-mailom ili putem obrasca u nastavku i dogovorite termin konzultacija. Nastojimo odgovoriti na svaki upit u najkraćem mogućem roku.
Adresa ureda
Dubrava 47, 10040 ZagrebMobitel
+385 (0) 97 77 55 751Radno vrijeme
Ponedjeljak – petak, 9:00 – 16:00Primanje stranaka
Prema prethodnom dogovoruKlikom na gumb otvorit će se Vaš program za e-poštu s pripremljenom porukom. Vaši podaci koriste se isključivo radi odgovora na upit.
